Povijest

U mnogobrojnim, uređenim privatnim kućama gosti se mogu smjestiti i uživati u domaćoj kuhinji domaćina i restorana. Namirnice za obroke dolaze izravno iz vlastitih vrtova i ostava domaćina, a vino i rakija iz njihovih podruma. Zbog blizine mora normalno je da su ribe i morski plodovi sastavni dio jelovnika. Biciklisti i šetači, željni prekrasne i netaknute prirode, mogu slijediti biciklističke staze Poreštine, koje će ih nesumnjivo odvesti na sjever, gdje je iznad doline Mirne smještena Vrbanovica, izletište i spomen područje sagrađeno dobrovoljnim radom i prilozima okolnih mještana. Mir, zelenilo, panorama Mirne i Jadranskog mora očarat će ovdje svakog posjetitelja. Tek nešto zapadnije, obližnji nenaseljeni Sabadin, poprište je sportske letačke atrakcije-paragliding, kojeg su otkrili entuzijasti na 170 metara nadmorske visine s vrlo povoljnim zapadnim i sjeverozapadnim vjetrovima. Općina Kaštelir-Labinci nalazi se na zapadnoj obali Istre, u sjeveroistočnom zaleđu, 13 kilometara udaljenog Poreča – hrvatske turističke metropole. Za venecijanske vlasti poluotok naseljavaju prognani iz Dalmacije i Bosne bježeći pred Turcima. Te su obitelji svojim prezimenima imenovale sela oko Kaštelira (Babići, Kranjčići, Rojci, Roškići, Brnobići…) koji se i danas tako nazivaju. Sličnu sudbinu doživjeli su i Labinci. U središtu Kaštelira je crkva iz 1908. godine posvećena mjesnim svecima-zaštitnicima sv. Valentinu, Kuzmi i Damjanu. Sjevernije od Kaštelira, iznad doline rijeke Mirne, nalaze se ostaci Nigrinjana, srednjovjekovnog utvrđenog naselja, koje danas nazivaju Gradina. Ovim je krajem prolazila i vojna cesta (Via Flavia) čija je trasa vjerojatno postojala još u doba prapovijesti i vodila je preko Trsta, rijeke Mirne, Kaštelira i Poreča za Pulu. Krajnje zapadno nalazi se stancija Rogovićka. Ona postoji od prastarih vremena što svjedoči i crkvica iz 17-tog stoljeća. U Labincima se nalaze župna crkva iz 1736. godine posvečena sv. Ivanu Krstitelju i Antonu te gotička crkvica svetog Trojstva iz 13. stoljeća u kojoj su freske iz prve polovice 15. stoljeća. Benediktinska opatija sv. Mihovila pod zemljom je podignuta u devetom stoljeću i dobiva naziv po neobičnom svetištu ukopanom pod zemlju. Ostaci opatije nalaze se južno od Labinaca a dio svetišta u župnoj crkvi Labinci. Danas u Kašteliru i Labincima živi oko 1500-1600 stanovnika. Bave se uglavnom malim poduzetništvom i poljoprivredom – poznati su proizvođači vina, krumpira, maslinovog ulja i meda. Mnogi podrumi ucrtani su u karte vinskih cesta Istarske županije. Okolicu krasi zelenilo vinograda i maslinika i plodna crvena zemlja na kojoj radišni mještani uzgajaju voće i povrće.